Dijeta kod astme - pravila, jelovnik

Prehrana kod astme stavlja najveći naglasak na povećanu konzumaciju povrća i voća. Službeno, ne postoji posebna prehrana za astmatičare, ali postoji poglavlje u smjernicama Globalne inicijative za astmu 2019. (GINA) koje opisuje nefarmakološke tretmane astme, gdje se predlaže povećana konzumacija povrća i voća.

Sadržaj:

1. Dijeta protiv astme - pretilost
2. Dijeta protiv astme - korisni proteini
3. Dijeta protiv astme - ugljikohidrati
4. Dijeta protiv astme - povrće i voće kao izvor antioksidansa
5. Dijeta kod astme - vitamin D.
6. Dijeta protiv astme - crijevna mikrobiota
7. Dijeta protiv astme - kvalitetne masti
8. Dijeta protiv astme - što možete piti?
9. Dijeta protiv astme - alergije
10. Dijeta protiv astme - dodaci hrani
11. Dijeta protiv astme - što biste trebali znati?
12. Opće preporuke za osobe s astmom
13. Dijeta protiv astme: uzorak jelovnika

Prehrana u pitanjima astme, važno je održavati zdravu tjelesnu težinu i jesti puno povrća i voća (u omjeru 4: 1). Međutim, prehrana kod astme nije dovoljna. Vrijedno je voditi računa o pravoj dozi vitamina D, čiji nedostatak može povećati upalne procese. U tu svrhu može se razmotriti dodatak. Dijeta koja se preporučuje kod astme? Mediteranska prehrana funkcionirat će vrlo dobro, jer neće povećati upalu u tijelu. Ali krenimo jedan po jedan.

Dijeta protiv astme - pretilost

Pretilost je jedna od najčešćih bolesti povezanih s astmom. Pretile osobe imaju povećani rizik od razvoja astme i pogoršanja njezinih simptoma, jer je višak tjelesne masti izvor proupalnih molekula koje podržavaju upalne procese u respiratornom traktu. Pokazalo se da gubitak kilograma poboljšava kontrolu simptoma astme, smanjuje ovisnost pacijenta o lijekovima i poboljšava cjelokupno zdravlje. Čak i smanjenje tjelesne težine za 5-10% može poboljšati kvalitetu života osoba s astmom.

Dijeta protiv astme - korisni proteini

Cjeloviti proteini osnova su svake dobro uravnotežene prehrane, uključujući astmu. Astma je upalna bolest u kojoj se, kada se imunološki sustav aktivira, tkiva u dišnim putovima nadražuju i oštećuju. To zahtijeva od tijela da neprestano obnavlja tkiva kojima su neophodni gradivni sastojci cjeloviti proteini.

Izvor proteina u prehrani osoba s astmom mogu biti i životinjski proizvodi, npr. Riba, nemasno meso (piletina, puretina, teletina) i proizvodi na biljnoj bazi, npr. Mahunarke (grah, leća, grašak, soja). Odnos biljnih i životinjskih bjelančevina trebao bi biti 1: 1.

Treba izbjegavati visoko prerađeno sušeno i dimljeno meso, a konzumaciju ograničiti na 0,5 kg tjedno. Dobar izvor korisnih bjelančevina također su jaja i nemasni mliječni proizvodi poput svježeg sira, jogurta i kefira. Zbog visokog udjela masti, sir od sira treba jesti sporadično.

Dijeta protiv astme - ugljikohidrati

Ugljikohidrati bi trebali biti glavni izvor energije u prehrani osoba s astmom. Važno je da su ugljikohidrati kvalitetni, pa su preporučeni izvori krupica od cjelovitih žitarica, riža, kruh (integralni, graham). Ti će proizvodi, osim većeg sadržaja minerala (magnezija, cinka) i vitamina (posebno iz skupine B) u odnosu na rafinirane proizvode od žitarica poput bijelog kruha ili bijele riže, sadržavati i puno više dijetalnih vlakana.

Hranu bogatu jednostavnim šećerima, koja se nalazi u slatkišima, kolačićima, kolačima, zaslađenim džemovima i koncentriranim sokovima, treba u potpunosti isključiti ili minimizirati iz prehrane.

Dijeta protiv astme - povrće i voće kao izvor antioksidansa

Povrće i voće osnovni su izvor dijetalnih vlakana, vitamina, minerala i polifenola (npr. Resveratrol, kvercetin) s antioksidativnim svojstvima.

Rezultati istraživanja jasno potvrđuju negativan odnos između rizika od astme i pogoršanja njenih simptoma i konzumacije povrća i voća. Stoga trenutne smjernice Globalne inicijative za borbu protiv astme (GINA) ističu ključnu ulogu povrća i voća u prehrani astmatičara. Stoga bi ljudi oboljeli od astme trebali unositi najmanje 0,5 kg voća i povrća raznih boja dnevno. Omjer povrća i voća trebao bi biti 4: 1.

Zbog visoke hranjive vrijednosti povrće treba jesti uz svaki obrok, po mogućnosti sirovo. Međutim, ako se osjećate loše nakon što jedete sirovo povrće, npr. Nadimanje, osjećaj sitosti, trebali biste ga uvesti kuhano, pečeno u foliji, kuhano na pari ili dinstano. Izbjegavajte prženje i pečenje na visokim temperaturama.

S gledišta osobe koja pati od astme, vitamin C, koji je prirodni antihistaminik i smiruje upalu, bit će presudan. Da bi se zadovoljila dnevna potreba za vitaminom C, dovoljno je konzumirati: žličicu svježeg soka acerole, šaku crnog ribiza ili četvrtinu svježe paprike. Ostali dobri izvori vitamina C uključuju peršin, prokulicu i kelerabu.

Dijeta kod astme - vitamin D.

Zbog činjenice da astmatičari imaju rizik od nedostatka vitamina D, to je još jedan važan vitamin koji treba uzeti u obzir u njihovoj prehrani. Vitamin D odgovoran je za pravilan tijek imunoloških procesa, stoga će njegov nedostatak povećati upalne procese u respiratornom traktu.

Glavni izvor vitamina D u tijelu je njegova sinteza u koži, koja je najučinkovitija u razdoblju od svibnja do rujna. Vitamin D također može dolaziti iz izvora hrane (npr. Masne morske ribe), ali imajte na umu da hrana pokriva samo 20% dnevnih potreba. Stoga se, prema trenutnim smjernicama za srednjoeuropsko stanovništvo, odraslima preporučuje da uzimaju 800-2000 IU vitamina D dnevno u jesen i zimi, ovisno o tjelesnoj težini.

Dijeta protiv astme - crijevna mikrobiota

Crijevna mikrobiota, tj. Grupiranje mikroorganizama koji naseljavaju ljudsko crijevo, može biti jedan od najvažnijih čimbenika koji utječe na razvoj astme i pogoršanje njezinih simptoma. Pokazano je da stanje crijevne mikrobiote utječe na težinu upale u respiratornom traktu i na njihovu reaktivnost. To je zato što crijevni mikroorganizmi proizvode tvari poput mliječne kiseline i / ili masnih kiselina kratkog lanca koje utječu na imunološki i upalni odgovor cijelog organizma.

Te tvari nastaju kao rezultat fermentacije dijetalnih vlakana, pa bi astmatičari, kako bi održali ispravan sastav mikrobiote, trebali unositi odgovarajuće količine. Posebno je korisno za zdravlje. vlakna topiva u vodi koja selektivno potiču rast korisnih crijevnih mikroorganizama kao što su bakterije Lactobacillus i Bifidobacterium.

Izvori hrane topivih vlakana su: mahunarke (uklj.leća, grašak, grah), zobene pahuljice i mekinje, laneno sjeme, jabuke, šljive, kruške, jagode, naranče, grejp.

Dijeta protiv astme - kvalitetne masti

Polinezasićene masne kiseline omega 3 blagotvorno djeluju na smanjenje upalnih procesa u tijelu. Polinezasićene masne kiseline sadrže laneno i repino ulje, orašasti plodovi i masne morske ribe poput skuše, haringe ili srdele. 100 g ove ribe sadrži 1,7–2,2 g / 100 g omega 3 masnih kiselina.

Jedenje masne morske ribe barem dva puta tjedno osigurava potrebu odrasle osobe za omega-3 masnim kiselinama. Biljne masti također će biti izvrstan izvor vitamina E, koji je presudan za astmatičare jer je snažan antioksidans za smirivanje učinaka kronične upale.

Konzumaciju masnog mesa (npr. Svinjetine), iznutrica i svinjske masti treba svesti na najmanju moguću mjeru, jer su izvor zasićenih masnih kiselina, koje u višku imaju proupalna svojstva. Međutim, transmasti sadržane u proizvodima brze hrane, gotovim slatkišima i kolačićima treba u potpunosti izbaciti s jelovnika.

Sustavni pregled literature iz 2018. pokazao je da konzumacija brze hrane može pogoršati simptome astme. Konkretno, konzumacija 3 ili više pljeskavica bila je povezana s težim tijekom astme u usporedbi s onima koji su ih konzumirali 1-2 puta tjedno.

Dijeta protiv astme - što možete piti?

Osobe sa astmom trebale bi piti najmanje 1,5 litre vode dnevno, po mogućnosti u obliku negazirane mineralne vode. Također se preporučuje pijenje svježe cijeđenih sokova od povrća i voća. Pijenje alkohola se ne preporučuje.

Osobe s astmom apsolutno bi trebale izbjegavati zaslađena gazirana pića, jer osim visokog udjela jednostavnih šećera, mogu sadržavati i boje za hranu i konzervanse, koji mogu pogoršati simptome bolesti.

Također pročitajte: Konzervansi, bojila, poboljšavači - ograničavaju kemijske aditive u hrani

Studije su pokazale da se čini da pića s kofeinom poput kave umjereno poboljšavaju rad dišnih putova kod osoba s astmom do četiri sata. Stoga astmatičari ne bi trebali konzumirati pića s kofeinom najmanje četiri sata prije testa plućne funkcije, poput spirometrije, jer mogu doprinijeti pogrešnom tumačenju rezultata ispitivanja.

Dijeta protiv astme - alergije

Astma je uglavnom alergična. Stoga ljudi s astmom vrlo često pokazuju alergije na alergene za udisanje poput grinja u kućnoj prašini, peludi, gljivica plijesni, životinjske dlake i hrane. Udisani alergeni mogu povećati upalu u dišnom sustavu, uzrokujući bronhospazam i prekomjernu proizvodnju sluzi.

Pročitajte i: Kako se riješiti grinja?

Uz to, 4-8% djece s astmom ima alergije na hranu, a oko 50% ljudi s alergijama na hranu ima alergijske reakcije, uključujući respiratorne simptome, poput rinitisa, bronhospazma, kašlja ili edema grkljana. Kako alergeni u hrani mogu pokrenuti simptome astme nije potpuno razumljivo.

Jedna je teorija da se čestice hrane istodobno udišu u respiratorni trakt dok se gutaju, gdje reagiraju s imunološkim sustavom dišnih putova, uzrokujući upalu. Primjer je pekarska astma, gdje udisanje čestica brašna uzrokuje simptome astme.

Uz to, kod osoba s inhalacijskim alergijama tzv Sindrom oralne alergije, u kojem IgE antitijela koja prepoznaju inhalacijske alergene mogu unakrsno reagirati s alergenima u hrani.

Ovu reakciju možemo primijetiti kod osoba s alergijom na udisanje na grinje kućne prašine, koje također mogu reagirati na kozice u hrani. Nakon konzumiranja škampa, pacijent može osjetiti simptome kao što su trnci, svrbež ili oticanje usne sluznice, mučnina, povraćanje, proljev i u ekstremnim slučajevima po život opasni anafilaktički šok. Drugi primjer unakrsne reakcije je kada su ljudi alergični na pelud breze i određeno voće poput jabuka.

Stoga, iako je povrće i voće ključni dio uravnotežene prehrane za astmatičare, posebnu pozornost treba obratiti na to koji će od njih ublažiti simptome astme, a koji ih čak može i pogoršati.

Dijeta protiv astme - dodaci hrani

Aditivi u hrani, koji se pojavljuju u prirodi ili se dodaju tijekom prerade hrane, mogu pogoršati simptome astme, posebno kada je astma slabo kontrolirana. Sulfiti, koji se obično koriste kao konzervansi hrane, nalaze se u namirnicama poput pomfrita, škampa, suhog voća, piva i vina koji su povezani s pogoršanjem simptoma astme kod nekih ljudi.

Ostali aditivi za hranu koji mogu pogoršati simptome bolesti uključuju natrijev benzoat, tartrazin i mononatrijev glutamat. Astmatičari koji pogoršaju kašalj ili otežano disanje nakon konzumiranja hrane s ovim aditivima, apsolutno bi ih trebali izbjegavati.

Dijeta protiv astme - što biste trebali znati?

U središtu patomehanizma astme su oksidativni stres i upale, što prehranu čini potencijalno ključnim čimbenikom u modulaciji tijeka bolesti. Iz tog razloga određeni obrasci prehrane, poput tzv Zapadnjačka prehrana, koja uključuje veliku konzumaciju rafiniranih žitarica, prerađenog crvenog mesa i slatkiša, proupalno je sredstvo.

Suprotno tome, mediteransku prehranu, inter alia, karakteriziraju: velika potrošnja povrća, voća i maslinovog ulja ima protuupalna svojstva. Epidemiološke studije dokazale su da mediteranska prehrana ima zaštitni učinak protiv alergijskih bolesti dišnog sustava.

Opće preporuke za osobe s astmom

• Smršavite ako je potrebno.
• Jedite složene ugljikohidrate koje dobro podnose cjelovite žitarice, povrće i voće.
• Jedite najmanje 0,5 kg voća i povrća različitih boja, koji su izvori antioksidansa i prehrambenih vlakana
• Jedite kvalitetne masnoće od morske ribe, nerafiniranih ulja, sjemenki i orašastih plodova ..
• Vodite računa o ispravnoj razini vitamina D.
• Jedite 4-5 obroka dnevno s pauzama od 3-4 sata.
• Pripremite proizvode kuhane, pečene u foliji, kuhane na pari ili pirjane.
• Pijte oko 1,5 litre tekućine dnevno, po mogućnosti u obliku negazirane mineralne vode.
• Izbjegavajte alergene i aditive za hranu koji pogoršavaju simptome bolesti.
• Izbjegavajte stres i / ili naučite se nositi s njim.
• Prestati pušiti.
• Naspavaj se dovoljno.
• Redovito vježbajte.

Dijeta protiv astme: Uzorak jelovnika

Dan I

I doručak

Jogurt sa žitaricama i voćem

• 3 žlice pahuljica ječma, zobi ili prosa
• 2 žličice šipka u prahu
• 4 oraha
• 2 šalice jagoda
• 200 g prirodnog jogurta

II Doručak

• 1,5 šalice borovnica
• 4 oraha

Večera

Krem juha od leće i mrkve

• ½ šalica crvene leće
• 2 šalice juhe od povrća ili piletine
• 1 mrkva
• 1 rajčica, oguljena
• ½ žličica crvene paprike u prahu
• 1 češanj češnjaka
• ½ luk
• 1 žličica maslinovog ulja
• 1 žlica običnog jogurta

Priprema: Na maslinovom ulju popržite luk i češnjak te dodajte u juhu. Oguljenu i narezanu mrkvu skuhajte u juhi s lećom dok ne omekša. Zatim dodajte nasjeckanu pelat i crvenu papriku u prahu. Kuhajte oko 15 minuta. Izmiksajte juhu u glatku kremu. Poslužite s jogurtom.

Bakalar pečen s krupicom i salatom od kiselog kupusa

• 200 g bakalara
• 1 žličica maslinovog ulja
• 1 šalica kuhane krupice od pira
• ½ mali luk
• 1 žličica timijana
• 1 češanj češnjaka
• 3 žličice nasjeckanog svježeg peršina
• 1,5 šalice kiselog kupusa
• 1 žlica lanenog ulja
• 1 mrkva

Priprema: Bakalar začinite solju, majčinom dušicom, zgnječenim češnjakom i maslinovim uljem. Zamotajte ribu u foliju i pecite u pećnici na 200 ° C oko 20 minuta. Kiseli kupus nasjeckajte, mrkvu naribajte, a luk sitno nasjeckajte. Pomiješajte sve sastojke, dodajte peršin i laneno ulje. Pečeni bakalar poslužite uz salatu od kiselog kupusa i kuhanu krupicu.

Čaj

• 2 breskve
• 4 brazilski oraščić
• Večera - sendviči s humusom i salata od svježeg povrća
• 2 kriške raženog kruha od cjelovitih žitarica
• 3 žlice humusa
• ½ luk
• 2 rajčice
• 1 svježi krastavac
• 1 žlica sjemenki bundeve
• 1 žlica maslinovog ulja
• 1 žličica limunovog soka

II dan

I doručak

Svježi sir s povrćem

• 200 g svježeg svježeg sira
• 3 žličice vlasca
• 6 rotkvica
• 1 rajčica
• 2 kriške raženog kruha od cjelovitih žitarica

II Doručak

• 2 jabuke
• 2 žlice badema

Večera

Krem juha od bundeve

• 1 šalica naribane bundeve
• 1 žličica đumbira u prahu
• 1 mrkva
• 1 žlica običnog jogurta
• 1 žlica sjemenki bundeve

Priprema: Očišćenu buču skuhajte s mrkvom dok ne omekša. Dodajte đumbir u prahu. Pomiješajte juhu u stupnjeve vrhnja. Poslužite s jogurtom i sjemenkama bundeve.

Teleće polpete u umaku od gljiva

• ¾ šalice mljevene teletine
• šaka suhih vrganja ili vrganja
• 5 cijelih svježih (ili smrznutih) vrganja ili vrganja
• 1 jaje
• 3 žlice nasjeckanog peršina
• 1 žličica maslinovog ulja
• 1,5 šalice kuhane heljde
• 2 mrkve
• 4 žlice običnog jogurta

Priprema: Na maslinovom ulju popržite luk i češnjak. Mljeveno meso posolite, dodajte peršin, jaje i začinite omiljenim začinima. Sve sastojke dobro promiješajte i oblikujte polpetu. Suhe gljive prelijte kipućom vodom i ostavite sa strane 15 minuta. Kad su gljive mekane, ocijedite ih iz vode i nasjeckajte na sitno (nemojte zaliti vodom namočene gljive). Svježe gljive narežite na sitne kockice. Suhe i svježe gljive popržite na maslinovom ulju. Pržene gljive prelijte s 0,5 litre vode i dodajte vodu koja je preostala nakon namakanja gljiva. Zatim dodajte oblikovane polpete i kuhajte. Nakon 30 minuta izvadite polpete na tanjur. Nakon kuhanja polpeta, juhu pomiješajte u glatki umak od gljiva i izbijelite s 2 žlice jogurta. Naribajte mrkvu i pomiješajte s jogurtom. Polpete poslužite s umakom od gljiva uz kuhanu salatu od heljde i mrkve.

Čaj

• ¾ šalice običnog jogurta
• 4 oraha
• čašu borovnica
• 2 žličice šipka u prahu

Večera

Haringa u ulju

• ½ luk
• 2 kriške raženog kruha od cjelovitih žitarica
• 1 žličica maslaca
• 1 rajčica
• 4 kisela krastavca ili krastavaca s malo soli
• ½ žuta paprika

Dan III

I doručak

Pečena jaja s povrćem

• 2 pileća jaja
• 1 žlica ulja uljane repice
• 2 rajčice
• ½ crvena paprika
• 1 svježi krastavac
• 2 kriške raženog kruha

II Doručak

Koktel s avokadom i voćem

• 1/2 avokada
• 1 banana
• ½ šalica malina
• 2 žličice šipka u prahu

Večera

Pesto pileća prsa sa smeđom rižom i salatom od cikorije

• 150g pilećih prsa
• 1 češanj češnjaka
• 1 žlica bosiljka Pesto
• 1 šalica kuhane smeđe riže
• 2 cikorija
• 2 žlice običnog jogurta
• 1 žličica majoneze
• 1 žličica senfa
• 1 žličica limunovog soka

Priprema: Pileća prsa posolite i pritisnite prešani češanj češnjaka. Zamotajte piletinu u foliju i pecite u pećnici na 180 ° C oko 25 minuta. Narežite radič i začinite običnim jogurtom, majonezom, senfom i limunom. Prelijte pečena pileća prsa s pestom, poslužite sa smeđom rižom i salatom od cikorije.

Čaj

• 1 grejp ili velika naranča
• 4 oraha

Večera

Pečena skuša s povrćem

• ½ svježa skuša
• 1 tikvica
• ½ patlidžan
• ½ crvena paprika
• ½ luk
• 2 češnja češnjaka
• 2 kriške limuna s korom
• žlica limunova soka
• dvije velike šake vašeg omiljenog miksa salate
• 2 žličice maslinovog ulja

Priprema: Narezane tikvice, patlidžan, papar i luk stavite u posudu otpornu na pećnicu. Na povrće stavite skušu začinjenu ribanim češnjakom. Na ribu stavite dvije kriške limuna s korom. Sve pospite omiljenim začinima i ulijte 1 žlicu maslinovog ulja. Pripremljenu ribu pecite na 180 ° C oko 30 minuta. Pečenu skušu poslužite s povrćem s mješavinom zelenih salata, 1 žlicom maslinovog ulja i limunovim sokom.

Izvori:

Durack J. i sur. Odgođeni razvoj mikrobiote u crijevima u visoko rizičnih novorođenčadi s astmom privremeno je modificiran dodacima Lactobacillusa. Nat. Komun. 2018, 9, 707.

Foong Ru-Xin i suradnici: Astma, alergija na hranu i njihov međusobni odnos. Pedijatrijska fronta. 2017., 5, 89.

Globalna strategija za upravljanje i prevenciju astme. Izvještaj GINA 2019

Guilleminault L. i sur. Dijeta i astma: je li vrijeme da prilagodimo našu poruku? Hranjive tvari. 2017, 8, 9 (11), E1227.

Płudowski P. i sur. Vitamin D: Preporuke za doziranje u populaciji zdravih ljudi i u skupinama kojima prijeti deficit - smjernice za Srednju Europu 2013. Standardi Medyczne / Pediatria 2013, 10, 573-578.

Wang C.S. i dr. Je li konzumacija brze hrane povezana s astmom ili drugim alergijskim bolestima? Respirologija. 2018, 23 (10), 901-913.

Velški E.J. i sur. Kofein za astmu. Cochrane baza podataka Syst Rev. 2010, 20, (1), CD001112.

O autoru

Karolina Karabin, dr. Med., Molekularni biolog, laboratorijski dijagnostičar, Cambridge Diagnostics Polska Biolog sa specijalizacijom iz mikrobiologije i laboratorijski dijagnostičar s preko 10 godina iskustva u laboratorijskom radu. Diplomirao je na Fakultetu za molekularnu medicinu i član Poljskog društva za humanu genetiku, voditelj istraživačkih potpora u Laboratoriju za molekularnu dijagnostiku na Odjelu za hematologiju, onkologiju i unutarnje bolesti Medicinskog sveučilišta u Varšavi. Titulu doktora medicinskih znanosti iz područja medicinske biologije obranila je na 1. medicinskom fakultetu Medicinskog sveučilišta u Varšavi. Autor mnogih znanstvenih i popularno-znanstvenih djela iz područja laboratorijske dijagnostike, molekularne biologije i prehrane. Svakodnevno, kao specijalist u području laboratorijske dijagnostike, vodi glavni odjel Cambridge Diagnostics Polska i surađuje s timom dijetetičara na CD-u za prehranu. Svoje praktično znanje o dijagnostici i dijetoterapiji bolesti dijeli sa stručnjacima na konferencijama, treninzima te u časopisima i web stranicama. Posebno je zanima utjecaj suvremenog načina života na molekularne procese u tijelu.

Pročitajte još tekstova ovog autora